O negativnim iskustvima mnogi radije razgovaraju s avatarom nego s drugim ljudima

Ako se teško otvarate i plaši vas razgovor s terapeutom, nova istraživanja pokazuju da niste jedini, ali i da biste uskoro mogli dobiti novu opciju. Naime, studija Sveučilišta Edith Cowan (ECU), objavljena u Frontiers in Virtual Reality pokazala je da 30 posto ljudi radije o svojim negativnim iskustvima radije razgovara s avatarom virtualne stvarnosti nego sa živom osobom, ma koliko stručna bila.

Realistični avatari

Istraživači su usporedili društvene interakcije u kojima su ljudi sudjelovali u VR razgovoru s onima u kojima se razgovaralo licem u lice. Pritom su koristili tehnologiju snimanja pokreta cijelog lica i tijela kako bi stvorili što stvarnije avatare koji su pomno oponašali svoje stvarne pandane, a zatim su analizirali kako ljudi reagiraju na interakciju s avatarima u usporedbi sa stvarnim ljudima.

Sudionici su ocjenjivali različita iskustva: uživanje, percipirano razumijevanje, udobnost, nespretnost i opseg otkrivenih informacije o sebi. Pokazalo se da su ljudi ocijenili VR društvenu interakciju ocijenili sličnom interakciji licem u lice. Jedino je osjećaj bliskosti bio veći kad su sa sugovornikom razgovarali licem u lice, otkriva voditelj studije, psiholog i komunikolog dr. Shane Rogers.

Uspoređivanje reagiranja na avatare i stvarne osobe
Uspoređivanje reagiranja na avatare i stvarne osobe

“Ova tehnologija ima potencijal za široku primjenu u brojnim područjima, od neobaveznih razgovora, preko poslovnih kontakata, do turizma, obrazovanje i terapija”, uvjeren je dr. Rogers.

Terapije na daljinu

Studija je naime pokazala da 30 posto ljudi preferira otkrivanje negativnih iskustava putem virtualne stvarnosti. Njena primjena u liječenju mogla bi pomoći ljudima kojima treba psihološka pomoć, ali je izbjegavaju i ne traže jer se ne osjećaju ugodno u tradicionalnim interakcijama licem u lice.

Sličnosti i razlike kontakta s avatarom i licem u lice
Sličnosti i razlike kontakta s avatarom i licem u lice

Istovremeno, to bi moglo omogućiti provođenje terapija na daljinu, jer zahvaljujući virtualnoj stvarnosti pomoć možete davati ili primati iz udobnosti vlastitog doma.


“Snažnija računala postaju sve pristupačnija, VR slušalice i periferni uređaji strelovito se razvijaju, a korisnicima prilagođene softverske platforme za VR interakciju sve su dostupnije i češće se ažuriraju”, kaže dr. Rogers koji očekuje da će u sljedećih pet godina VR društvena interakcija postati uobičajena, a ne tek niša za odabrane.


Metodološki plan korišten u australskoj studiji
Metodološki plan korišten u australskoj studiji

Slijede istraživanja kako aspekti avatara poput vjernosti pokreta i grafike utječu na korisničko iskustvo, kao i daljnje istraživanje potencijala VR-a u terapeutici.