Pokrenuta inicijativa da se Pluton ponovno proglasi planetom

Svi koji su pohađali osnovnu školu u prošlom stoljeću učili su da u Sunčevom sustavu ima devet planeta, no onda se, 2006. godine, taj broj smanjio na osam. Dakako, nije se smanjio broj objekata koji orbitiraju oko Sunca, već je Međunarodna astronomska unija tada ažurirala svoju definiciju planeta.

Prema njoj, planet je svako nebesko tijelo koje ima dovoljan gravitacijski utjecaj da “počisti” svoju orbitu od manjih tijela. Budući da Pluton to nije učinio, a u njegovoj blizini, u Kuiperovom pojasu, postoje brojna slična tijela, status mu je jednostavno degradiran u patuljasti planet.

Međutim, s time se određene skupine znanstvenika nikada nisu slagale, što iz sentimentalnih, što iz znanstvenih razloga. Jedna od njih, predvođena astronomima sa sveučilišta Središnja Florida (UCF), pokrenula je inicijativu da se definicija planeta još jednom promijeni. Čine to, kažu, primarno iz razloga što bi nova kategorizacija olakšala posao i znanstvenicima koji tragaju za egzoplanetima.

Geofizička definicija planeta

Prema ovom prijedlogu, nedavno objavljenom u časopisu Science Direct, planet bi definirale njegove geološke, a ne astronomske karakteristike. Time bi se ukinula sadašnja kategorizacija, za koju ovi znanstvenici smatraju da je utemeljena folkloru i astrologiji, a zamijenila bi ju ona kakva je vladala u doba Galilea. “Planet je nebesko tijelo koje je geološki aktivno”, glasila bi jednostavna nova definicija.

Regije Plutona u kojima je dokazano postojanje vodenog leda
Regije Plutona u kojima je dokazano postojanje vodenog leda

Time bi i neki prirodni sateliti postali planeti, što službeno nisu bili još od 19. stoljeća, kada im je taj status ukinula “teologija i astrologija”, tvrdi se ovom radu. Definiranje planeta na Galileov, ali i moderan način, planetima bi se smatrala sva nebeska tijela čija veličina i geologija mogu proizvesti višu razinu kompleksnosti u pogledu mineralogije, kemije, a moguće i stvoriti atmosferu, magnetosferu, oceane, pa i biološke procese.

Time bi se, korištenjem modernih tehnologija, mogli otkrivati novi planeti kakve su sanjali Kepler i Galileo, svojevrsne “nove Zemlje” na kojima je moguć život – bez obzira nalazili se oni u orbiti oko matične zvijezde ili nekog većeg planeta.

Plutonov orbitalni period je 248 zemaljskih godina. To znači da od otkrića pa do trenutka kada je degradiran iz statusa planeta nije završio niti jednu punu orbitu oko Sunca
Plutonov orbitalni period je 248 zemaljskih godina. To znači da od otkrića pa do trenutka kada je degradiran iz statusa planeta nije završio niti jednu punu orbitu oko Sunca

Preko 200 planeta u Sunčevom sustavu

Pluton bi po toj definiciji, unatoč činjenici da se nalazi u “pojasu” sličnih tijela, ponovno postao planet, bez obzira na manji gravitacijski utjecaj na okolinu. Nova definicija bila bi znanstveno korisnija, postulat je ovih znanstvenika, a pomogla bi i u postizanju šireg konsenzusa nego što je to bilo 2006. kada je IAU promijenila status Plutona.

“Uvijek mi je smetao argument da je bitno sačuvati model Sunčevog sustava od osam planeta kako bi ga učenici u školi mogli lakše zapamtiti. Zamislite koliko bi širu perspektivu oni dobili kada bi u potpunosti razumjeli raznolikost svemira i našeg mjesta u njemu. Mi nismo jedan od osam planeta, nego jedan od preko njih 200”, kaže koautorica ovog rada i geologinja sa sveučilišta Johns Hopkins, Charlene E. Detelich.