Ukida se program “astronautskih krila” za svemirske turiste

Povećanjem broja kompanija koje su u stanju u svemir, bilo u orbitu ili tek na visinu iznad 80 kilometara, lansirati i civile, postavilo se pitanje o tome hoće li se takve putnike tretirati kao astronaute. Prva dvojba bila je koja visina leta kvalificira nekoga da postane astronaut i dobije značku astronautskih krila američke agencije za avijaciju, FAA.

Bezos, Branson i Shatner među zadnjima

Iako je međunarodno priznata “granica svemira” Kármánova linija na visini od 100 kilometara, FAA kao svemirski let priznaje sve iznad 50 milja, odnosno 80 kilometara. Slijedom toga, svoja službena krila mogli su dobiti svi koji su letjeli s Virgin Galacticom i Blue Originom, iako nisu dosegnuli Zemljinu orbitu. No, kako se očekuje da će u skorijoj budućnosti broj svemirskih turista značajno porasti, iz FAA su ovoga tjedna objavili da komercijalna astronautska krila, nakon kraja ove godine, više neće dobiti – nitko.

Umjesto značke, FAA će ubuduće tek na svojim web stranicama voditi popis ljudi koji su letjeli iznad 80 kilometara visine na odobrenim komercijalnim letovima. Svi koji su svemirski let obavili ove godine, pak, kvalificirali su se prema postojećim pravilima i zasluženo će dobiti svoje značke.

To znači kako će među posljednjim dobitnicima ovog donekle prestižnog priznanja ipak biti Jeff Bezos, njegov brat Mark također, potom Sir Richard Branson, glumac William Shatner, cijela posada i testni piloti Virgin Galactica, kao i članovi humanitarne ekspedicije Inspiration4 SpaceX-a. U slučaju da se netko uputi na komercijalni turistički let prije kraja godine, također će imati pravo na ovu značku.

“Program astronautskih krila pokrenut je 2004. i ispunio je svoju originalnu svrhu privlačenja pozornosti”, kažu iz FAA.

Svemirski letovi u širem kontekstu

Kako bismo vizualizirali koliko su zapravo različiti “pravi” svemirski letovi od onih turističkih, poslužit ćemo se usporedbom koju je ovoga ljeta na svojem podcastu iznio Neil deGrasse Tyson.

Uzmimo za primjer školski globus, promjera 30 centimetara, koji predstavlja planet Zemlju. U tom mjerilu, Međunarodna svemirska postaja nalazi se u orbiti koja je tek oko jednog centimetra iznad površine globusa (u stvarnosti 400 km). Virgin Galacticov let, iako “službeno” svemirski, postigao je visinu od tek jedne petine toga, dakle letio je na samo dva milimetra od površine globusa. Bezos je postigao nešto manje od 2,5 milimetra visine.

Da bismo stavili ove visine orbitalnih i suborbitalnih letova u još širi kontekst, recimo i kako se (ponovno u istom mjerilu) Mjesec nalazi na oko devet metara od Zemlje i promjera je oko 8 centimetara. Mars je od našeg zamišljenog globusa, pak, udaljen u najboljem slučaju 1,8 km, a u najudaljenijoj točki orbite – preko 9 kilometara.