Što o vama govore vaše navike maratonskog gledanja TV serija

Binganje” je moderan fenomen u kojem TV gledatelji sjede i za redom gledaju najmanje dvije, a najčešće i puno više epizoda neke serije jednu za drugom. Sve veći broj istraživanja sugerira da ovo ponašanje može imati negativne posljedice, poput drugih ovisničkih ponašanja. Sada je nova studija, objavljena u časopisu Frontiers in Psychiatry, identificirala osobine ličnosti i tip motivacije koji mogu predvidjeti problematično binganje. 

Negativne posljedice

Maratonsko gledanje više TV epizoda nije baš tako novi fenomen, ali prekomjerno gledanje omogućili su streaming servisi kao što je Netflix. To je postao popularan način provođenja slobodnog vremena, posebno tijekom pandemije. No, on može imati negativne posljedice dovodeći do nezdravih prehrambenih navika, asocijalnog ponašanja i lošeg radnog ili akademskog uspjeha, između ostalog. 

Impulzivnost i želja za bijegom od stvarnosti pokreću maratonske seanse pred televizorom
Impulzivnost i želja za bijegom od stvarnosti pokreću maratonske seanse pred televizorom

Ovim fenomenom pozabavili su se i istraživači s Instituta za primijenjenu psihologiju na Jagielonskom sveučilištu u Krakovu koji su pokušali otkriti čimbenike koji potiču impulzivno gledanje serija. Ispitali su skupinu od 645 ljudi u dobi između 18 i 30 godina koji su gledali najmanje dvije ili više epizoda TV emisije za redom. Sudionici su odgovorili na niz pitanja koja su procijenila njihovu impulzivnost, stupanj kontrole emocija  i motivaciju.

20 epizoda u jednom dahu

Ne iznenađuje da su pretjerana impulzivnost i slaba sposobnost planiranja značajni prediktori problematičnog “binganja“. Međutim, veliku ulogu igraju i motivacijski čimbenici poput želje za zabavom ili izbjegavanja dosade.

"Ultramaratonci" žele pobjeći od svakodnevnih životnih problema i kontrole emocija, ali seriju nastavljaju gledati zbog zabave
“Ultramaratonci” žele pobjeći od svakodnevnih životnih problema i kontrole emocija, ali seriju nastavljaju gledati zbog zabave

“Pokazalo se da su motivacijski čimbenici jači prediktori problematičnog “binganja” nego osobne predispozicije poput impulzivnosti”, otkriva Jolanta Starosta, vodeća autorica studije.


Neprepoznavanje vlastitih emocija i želja za zabavom najtočnije predviđaju koliko će netko epizoda pogledati u nizu. Dok je većina sudionika gledala između dvije i pet epizoda serije, svaki pet ispitanik u komadu je odgledao između šest i čak 20 epizoda.


Takvi “ultramaratonci” žele pobjeći od svakodnevnih životnih problema i kontrole emocija, ali seriju nastavljaju gledati zbog zabave, primjećuje Starosta.

Pretjerano gledanje kao ovisnost

Bilo bi preuranjeno pretpostaviti da je ovo ponašanje jednako rizično ili ozbiljno kao i druga ponašanja ovisnosti dok se ne provedu dodatna istraživanja, mada su uočene neke sličnosti. Istraživači su tako otkrili da su anksioznost i depresija značajni prediktori problematičnog binganja.


Same usluge streaminga mogu utjecati na publiku da nastavi gledati serije. Nedovršene priče na kraju epizode ili drugi napeti završeci epizoda, potiču gledatelje da nastave gledati sljedeću, dok neke platforme automatski pokreću sljedeći nastavak.


Same usluge streamanja mogu utjecati na publiku da nastavi gledati serije
Same usluge streamanja mogu utjecati na publiku da nastavi gledati serije

“Nekoliko sekundi za odlučivanje treba li ili ne treba nastaviti gledati nije dovoljno za donošenje racionalnih odluka i može dovesti do gubitka kontrole nad količinom vremena provedenog u gledanju TV emisija”, kaže Starosta. “Međutim, neke su platforme već napravile neke promjene kako bi pomogle gledateljima kontrolirati svoje ponašanje. Na primjer, Netflix je dodao opciju za onemogućavanje automatske reprodukcije druge epizode.”

Istraživači priznaju da studija ima svoje granice jer se usredotočila isključivo na poljsku publiku. Da bi se dobila kompletnija slika, kažu, buduća istraživanja trebala bi se proširiti na sve nacionalnosti.