Hrvatska nije napredovala na DESI indeksu

Među 27 država članica EU-a Hrvatska je na 19. mjestu prema indeksu gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. Rezultat Hrvatske poboljšao se zahvaljujući boljim rezultatima u nekim kategorijama koje se mjere u okviru DESI-ja. Europska komisija je objavila rezultate indeksa gospodarske i društvene digitalizacije (DESI) za 2021. godinu. Indeks prati napredak država članica EU-a u pogledu digitalne konkurentnosti u području ljudskog kapitala, širokopojasne povezivosti, integracije digitalnih tehnologija u poduzećima i digitalnih javnih usluga. U izvješćima o DESI-ju za 2021. uglavnom se navode podaci iz prvog ili drugog tromjesečja 2020. godine, čime se dobiva uvid u ključna kretanja u digitalnom gospodarstvu i društvu tijekom prve godine pandemije bolesti covid-19. No učinak bolesti covid-19 na upotrebu i pružanje digitalnih usluga te rezultati politika koje se otad provode nisu obuhvaćeni podacima te će biti vidljiviji u izdanju za 2022. godinu.

Neujednačen napredak

Sve države članice EU-a ostvarile su napredak u području digitalizacije, no ukupna slika u državama članicama neujednačena je. Osim toga, unatoč određenom stupnju konvergencije, jaz između predvodnika u digitalizaciji na razini EU-a i onih s najslabijim rezultatima u DESI-ju i dalje je velik. Unatoč ostvarenim poboljšanjima, sve države članice morat će koordinirano djelovati kako bi se ispunili ciljevi za 2030. godinu zacrtani u digitalnom desetljeću Europe.

— tekst se nastavlja nakon oglasa —

Iako je Hrvatska dobro pokrivena brzom širokopojasnom mrežom (86 % nacionalno i 39 % ruralno), ukupno korištenje nepokretnog širokopojasnog pristupa neznatno je ispod prosjeka EU-a. Jedna od pozitivnih promjena u području povezivosti dodjela je usklađenog spektra za 5G u kolovozu 2021. To je polazište za daljnje ubrzanje digitalne transformacije i donosi pogodnosti poduzećima i pojedincima.
Udio građana s najmanje osnovnim digitalnim vještinama i dalje je nizak u usporedbi s prosjekom EU-a. Nasuprot tome, u kategoriji digitalnih vještina na razini višoj od osnovne Hrvatska je iznad prosjeka EU-a. Hrvatska nastavlja s uspješnom provedbom programa e-Škole i u njegovu su drugu fazu uključene sve hrvatske škole (njih 1 320). Obrazovanje, znanost i istraživanje uvršteni su u Nacionalni plan oporavka i otpornosti koji bi trebao dodatno potaknuti digitalnu transformaciju visokog obrazovanja, digitalizaciju istraživačkih i inovacijskih aktivnosti te daljnji razvoj digitalnih vještina.
Hrvatska poduzeća nastavila su iskorištavati mogućnosti koje pružaju digitalne tehnologije. Aktivno sudjeluju u internetskom trgovanju, pri čemu 30 % malih i srednjih poduzeća prodaje na internetu, a 10 % prodaje u druge države članice EU-a. Nagli porast popularnosti elektroničkih računa u Hrvatskoj (u 2018. koristilo ih je 12 % poduzeća, a u 2020. 43 %) povezan je s izmjenom Zakona o javnoj nabavi kojom su e-računi postali obvezni za poduzeća. Hrvatska je veoma posvećena i promicanju digitalnih tehnologija te ulaže u njih u okviru raznih programa koje koordinira EU. Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja očekuje da će do sredine 2022. dovršiti nacionalni plan za digitalnu transformaciju gospodarstva za razdoblje od 2021. do 2027. U izradi su i strategija pametne specijalizacije za razdoblje 2021.–2029. i nacionalni plan za razvoj umjetne inteligencije.

Digitalno desetljeće

DESI za 2021. usklađen je s velikim inicijativama politike, uključujući Digitalni kompas 2030.: europski pristup za digitalno desetljeće, u kojem se iznose ambicije Europe u pogledu digitalizacije te vizija digitalne transformacije i konkretni ciljevi za 2030. godinu u četiri glavne točke: vještine, infrastruktura, digitalna transformacija poslovanja i digitalizacija javnih usluga.

U programu politike Put u digitalno desetljeće, predstavljenom u rujnu 2021. godine, utvrđuje se novi oblik upravljanja s državama članicama putem mehanizma godišnje suradnje između institucija EU-a i država članica kojim se želi zajamčiti zajedničko ostvarivanje ambicija. „Putem u digitalno desetljeće” određuje se da se ciljevi digitalnog desetljeća prate pomoću DESI-ja te su zato pokazatelji DESI-ja sada strukturirani oko četiri glavne točke Digitalnog kompasa.

Države članice EU-a obvezale su se u okviru Mehanizma za oporavak i otpornost (RRF) uložiti najmanje 20 % svojih nacionalnih sredstava iz Plana za oporavak i otpornost u digitalizaciju. Zasad su sve države članice ostvarile ili uvelike premašile taj cilj. Izvješća o DESI-ju po zemljama sadržavaju sažet pregled digitalnih ulaganja i reformi u planovima za oporavak i otpornost za 22 plana koja je Vijeće već donijelo.

Žene u digitalnom semaforu 2021

Žene u digitalnom semaforu za 2021. pokazuje da i dalje postoji značajan rodni jaz u stručnim digitalnim vještinama, iako se jaz smanjuje u vještinama korisnika interneta.

Dio Indeksa digitalnog gospodarstva i društva (DESI), Women in Digital Scoreboard ocjenjuje uspješnost država članica u područjima korištenja interneta, vještina korisnika interneta, specijalističkih vještina i zapošljavanja na temelju 12 pokazatelja.

Komisija za 2021. Žene u digitalnom semaforu potvrđuje da još uvijek postoji značajan rodni jaz u stručnim digitalnim vještinama. Samo 19% ICT stručnjaka i oko jedne trećine diplomiranih znanosti, tehnologije, inženjerstva i matematike su žene. Nema napretka jer su te brojke stabilne posljednjih nekoliko godina. Digitalni kompas je postavio cilj da EU do 2030. ima 20 milijuna zaposlenih ICT stručnjaka, uz približavanje žena i muškaraca.

Razlika je znatno manja za korištenje interneta i vještine korisnika interneta. 85% žena redovito je koristilo internet 2020. u usporedbi s 87% muškaraca. Razlika od 4 postotna boda može se uočiti u pokazateljima digitalnih vještina: 54% žena ima barem osnovne digitalne vještine (58% muškaraca), 29% iznad osnovnih digitalnih vještina (33% muškaraca) i 56% najmanje osnovne softverske vještine (60% muškaraca) od 2019.

Žene u digitalnom semaforu za 2021. — ljestvica država članica

Žene su najdigitalnije u Finskoj, Švedskoj, Danskoj, Estoniji i Nizozemskoj. Sve ove zemlje također imaju vrlo dobre rezultate u DESI-ju. Žene u Rumunjskoj, Bugarskoj, Poljskoj, Mađarskoj i Italiji imaju najniže rezultate u sudjelovanju žena u digitalnom gospodarstvu i društvu.

Podijeli: