Koliko je na slici plavih kugli? Ili crvenih? Ili zelenih?

Sjećate li se ne tako stare, ali viralne forumaške i društvenomrežne rasprave koja je podijelila besposlene pratitelje internetskih trivija: „Je li haljina na fotografiji bijelo-zlatna ili crno-plava”?

Prije osam i pol godina, točnije 26. veljače 2013. Internetom je počela kružiti fotografija haljine “Lace Bodycon” iz online ponude trgovca Roman Originals. Unatoč tome što je u stvarnosti dizajnirana i skrojena u plavo-crnoj kombinaciji boja, preduga ekspozicija pri reklamnom fotografiranju haljine uzrokovala je iluziju radi koje su neki umjesto izvornih boja vidjeli kombinaciju bijele i zlatne.

Dressgate

Ovo je izazvalo #dressgate: oko toga koja je shema boja stvarno korištena na haljini razvila se pandemijski proširena rasprava u kojoj su sudjelovale (i raspirile je do globalnih dimenzija) i Kardashijanke, Taylor Swift, David Duchovny, Ariana Grande, Julianne Moore, Lady Gaga

Sâm „dressgate“ je naravno tek jedna od sličnih ispraznih tema koje cirkuliraju virtualnim prostorima, nakratko meteorski zabljesnu nebo nad društvenim mrežama, pa se uskoro ugase u nepovrat. Ali, s druge strane, interesantna je jer simbolizira moć Interneta i drugih medija da munjevitom brzinom proširi vizualnu varku, da plasira iluziju.

A svi volimo dobru iluziju, jer je u najmanju ruku zabavan podsjetnik na to kako lako je moguće prevariti naša osjetila. Da ne govorimo o situacijama kada varanje osjetila promatrača može služiti i drugim, makijavelističkijim ciljevima nego što je puka zabava.

Novickove kugle

Ovoga je tjedna nova optička iluzija postala popularna na Twitteru. Za razliku od „The Haljine“ čije je porijeklo utemeljeno na slučajnoj preekspoziciji fotografije, ova je iluzija – kao i mnoge druge iz „laboratorija“ profesora Davida Novicka sa Sveučilišta Texas u El Pasu – namjerna, dizajnirana promišljeno, s ciljem istraživanja granica do kojih je moguće dovesti naša osjetila u zabludu.

Profesor Novick postavlja gledatelju jednostavno pitanje: koje su boje kugle na slici? Čini se da su po četiri crvene, zelene i plave, mada su obojane nježnijim nijansama u usporedbi s crvenim, plavim i zelenim linijama koje se pružaju ispred i iza njih.

Međutim, svih dvanaest kuglica na slici su zapravo posve iste, svijetlosmeđe (ako i dalje ne vjerujete, upotrijebite bilo koji color picker pa provjerite). A linije koje ih križaju daju im iluziju različitosti. Učinak je to izraženiji što je slika manja, što je u doba malenih ekrana visoke rezolucije (pametnih telefona) savršena optička iluzija. Na većem ekranu, uz malo pozornije gledanje, lakše možete vidjeti kako Novickove kugle ipak nisu one boje koje na prvu čine, iako ostaju malo zatamnjene.

Kako Phil Plait objašnjava u svom tekstu posvećenom ovoj i sličnim iluzijama, zavarani smo jer naš mozak pri gledaju složenijih slika ne obrađuje boje pojedinačno, već uvijek u kontekstu okolnih boja. Uostalom, najjednostavnije je pogledati kako kugle izgledaju ako se s njih uklone horizontalne linije koje ih prekrivaju.

Kitaokine spirale

Inače, ova vrsta optičke iluzije nije novost: u fiziologiji optike i psihologiji poznata je kao Munker-Whiteova iluzija. Kada se ovakvi vizualni trikovi izvode u sivim tonovima, poznati su kao Whiteova iluzija. Ima ih veliki broj; potražite ih na Webu, zabavno je.

I za kraj – jedan od posebno atraktivnih primjera Munker-White iluzije je prije nekoliko godina osmislio Akiyoshi Kitaoka, profesor psihologije na Sveučilištu Ritsumeikan u Japanu. To je spirala koja je naizgled dizajnirana u četiri boje: magenta (‘ciklama’), plavoj (cijan), narančastoj i zelenoj.

Međutim, na slici uopće ne postoji plava boja, cijan. Kada je zelena spirala prekrivena magenta linijama, zelena boja pri „obradi“ u našem vizualnom korteksu poprima plavkastu nijansu. Naizgled nevjerojatno, ne?

Provjerite color-pickerom, istina je.

Igor „Doc“ Berecki je pedijatar-intenzivist na Odjelu intenzivnog liječenja djece Klinike za pedijatriju KBC Osijek. Pobornik teorijske i praktične primjene medicine i znanosti temeljene na dokazima, opušta se upitno ne-stresnim aktivnostima: od pisanja znanstveno-popularnih tekstova i objavljivanja ilustracija u tiskanom izdanju časopisâ BUG, crtkanja računalnih grafika i primijenjenog dizajna, zbrinjavanja pasa i mačaka, fejsbučkog blogiranja o životnim neistinama i medicinskim istinama, sve do kuhanja upitno probavljivih craft-piva i sasvim probavljivih jela, te neprobavljivog sviranja bluesa.