Postojao izvanzemaljski život ili ne, NASA je predložila okvir za potvrdu njegovog mogućeg otkrića

Potraga za izvanzemaljskim životom, bilo za nekim inteligentnim (o čemu smo kratku povijest objavili ovdje), ili pak mikrobiološkim tragovima koji upućuju na to da je život nastao neovisno od ovoga na Zemlji, oduvijek fascinira javnost i intrigira znanstvenike. Astrobiolozi iz NASA-e bave se ispitivanjem mogućnosti postanka života na Marsu i drugdje u svemiru, njihove sonde pronalaze tragove mogućeg postojanja nezemaljskih mikroorganizama u sadašnjosti ili davnoj prošlosti, no postavlja se i pitanje što će se dogoditi – ako nešto zaista pronađu.

Kako ćemo tada protumačiti podatke o postojanju tragova mogućeg izvanzemaljskog života? Što je potrebno da znanstvenici stanu pred kamere i ustvrde “Da, pronašli smo život izvan Zemlje?”. Ovim se pitanjima pozabavila skupina NASA-inih znanstvenika predvođena voditeljem znanstvenih operacije ove agencije, Jimom Greenom. Njihov rad objavljen je u časopisu Nature i poziva znanstvenu zajednicu na stvaranje zajedničkog i usuglašenog okvira kojim će se voditi svi koji tragaju za izvanzemaljskim životom.

Sedam stepenica do službene potvrde

Osnova predloženog okvira je ljestvica od sedam razina, nazvana CoLD (Confidence of Life Detection). U slučaju da ona bude službeno prihvaćena u znanstvenoj zajednici, svi budući radovi iz područja astrobiologije trebali bi navoditi kako se njihovi rezultati uklapaju u jedan od sedam stupnjeva pouzdanosti. Istim bi se smjernicama mogli voditi i mediji koji će o potencijalnim otkrićima izvještavati. To bi imalo za cilj realnije postaviti očekivanja javnosti, a izbjegla bi se situacija da se maleni znanstveni korak protumači kao ogroman skok.

NASA/Aaron Gronstal: znanstvenici surađuju, korištenjem različitih alata i metoda, na pronalasku života izvan Zemlje. Predložena ljestvica trebala bi signifikantnost njihovih rezultata staviti u širi kontekst
NASA/Aaron Gronstal: znanstvenici surađuju, korištenjem različitih alata i metoda, na pronalasku života izvan Zemlje. Predložena ljestvica trebala bi signifikantnost njihovih rezultata staviti u širi kontekst

“Do sada smo imali situaciju gdje je javnost mislila da postoje samo dvije opcije: to je život ili to nije život. Stoga nam treba bolji način da s javnošću podijelimo uzbuđenje naših otkrića i da pokažemo kako se svako novo otkriće nadograđuje na prethodno, pa da možemo i javnost i druge znanstvenike provesti tim putem”, poručila je koautorica studije Mary Voytek. Ova ljestvica pomoći će otkrića poput “vode na Marsu” ili “uvjeta za život” na nekom planetu staviti u kontekst.

Korak po korak

Sedam stupnjeva koje bi neko otkriće trebalo zadovoljiti, kako bi se u znanstvenoj javnosti moglo komunicirati o pronalasku života izvan Zemlje, prema ovom prijedlogu izgleda ovako:

  1. Na prvoj razini nalaze se otkrića u kojima se vide naznake mogućeg života, poput biološki relevantnih molekula pronađenih, primjerice, na Marsu
  2. U slučaju da se potvrdi da ovo otkriće nije rezultat kontaminacije uzorka negdje na Zemlji, zadovoljen bi bio i drugi korak.
  3. Treću bi se prepreku preskočilo potvrdom da je biološki signal otkriven u području koje je nekada moglo podržavati život (primjer: krater Jezero na Marsu, kojeg istražuje rover Perseverance).
  4. Za dospjeti na sredinu skale bilo bi potrebno dokazati da je okruženje (bilo) u stanju održati uvjete pogodne za život, kao i isključiti moguće ne-biološke izvore pronađenih tragova.
  5. Sličan biološki signal bi morao biti potvrđen i drugim pronalaskom koji je u skladu s prvim, ali je neovisno prikupljen.
  6. Na predzadnju stepenicu dospjeli bi rezultati koji bi isključili alternativne hipoteze o porijeklu otkrića, dobiveni dodatnim istraživanjima.
  7. Naposlijetku, najvišu razinu pouzdanosti dobilo bi istraživanje koje bi, na temelju svi prethodnih koraka, donijelo nedvojbeni zaključak o pronalasku života. Ono bi moralo biti neovisno i u skladu s predviđanjima bioloških procesa u okolišu, nastalih na temelju prethodnih studija.
Skala CoLD (Confidence of Life Detection) pokazuje razinu povjerenja u rezultate, od prvog otkrića signala koji dolazi od biološke aktivnosti pa sve do eventualne potvrde izvanzemaljskoga života
Skala CoLD (Confidence of Life Detection) pokazuje razinu povjerenja u rezultate, od prvog otkrića signala koji dolazi od biološke aktivnosti pa sve do eventualne potvrde izvanzemaljskoga života

“Zajedno smo jači”

Ista skala mogla bi se primijeniti na istraživanja Marsa, cijelog Sunčevog sustava, ali i na egzoplanete diljem galaksije. Međutim, za dospjeti tako daleko u istraživanju kemijskog sastava (i biološkog potpisa) egzoplaneta trebat će nam i moćniji teleskopi od Svemirskog teleskopa James Webb, koji bi trebao biti lansiran u prosincu. On bi mogao, kažu autori rada, potvrditi postojanje kisika i metana u atmosferi nekog planeta, što bi eventualno pozitivan rezultat postavilo tek na 4. razinu predložene CoLD skale.

“Sa svakim mjerenjem doznajemo sve više o biološkim i nebiološkim planetarnim procesima. Traganje za životom dalje od Zemlje zahtijeva sudjelovanje šire znanstvene zajednice i mnogo vrsta promatranja i eksperimentiranja. Zajedno možemo biti samo jači u svojim naporima u traženju naznaka o tome da možda nismo sami”, zaključuje Voytek. Kakav god bio ishod ovog poziva na suradnju i kreiranje jedinstvene ljestvice za evaluaciju rezultata, zaključak je rada, bitno je da zajednica surađuje i razvija objektivne standarde za komunikaciju i podastiranje dokaza o mogućem izvanzemaljskom životu.