Eurostat: Drastične regionalne razlike e-bankinga

Posljednjih godina jedan od glavnih promjena u bankarskom sektoru EU-a bilo je širenje internetskih usluga. Učestalost posjeta potrošača njihovoj lokalnoj podružnici banke ubrzano se smanjivala, a internetski prijenosi novca i e-plaćanja postali su uobičajene bankarske usluge. U dobrom dijelu Europe prihvaćene su internetske (ili virtualne) banke koje nemaju fizičke podružnice. Takvim poslovnim modelom one nemaju troškove povezane s vođenjem lokalnih podružnica te su time konkurentnije od klasičnih banaka.

Više od 19 od svakih 20 odraslih osoba u regiji glavnoga grada Hovedstadena koristilo se internetom za bankarstvo

U zadnja tri mjeseca 2020. godine skoro tri petine (58 %) odraslog stanovništva EU-a (u dobi od 16 do 74 godine) koristilo se internetom za bankarstvo. Kao i kod većine internetskih aktivnosti, postojale su prilično velike razlike među dobnim skupinama u pogledu prihvaćanja takvih usluga. Mladi u dobi od 25 do 34 godine najčešće su se koristili internetskim bankarstvom (75 %), dok je udio starijih osoba (u dobi od 65 do 74 godine) iznosio 34 %.

Upotreba internetskog bankarstva u određenoj mjeri odražava dostupnost širokopojasnih internetskih veza. Međutim, odluka pojedinca o tome hoće li se koristiti internetom za bankarstvo često je stvar povjerenja u takvu uslugu. U 2020. godini najmanje 70 % odraslih koristilo se internetskim bankarstvom u svakoj od regija, prema statističkoj podjeli Eurostata, Danske, Estonije, Latvije, Luksemburga, Nizozemske, Finske i Švedske;

— tekst se nastavlja nakon oglasa —

Regije u kojima je upotreba internetskog bankarstva bila ispod prosjeka EU-a (kao što pokazuju plava nijanse na Karti 3.) uglavnom se nalaze u istočnim i južnim regijama EU-a. U 2020. godini u svim regijama Bugarske i Rumunjske manje od četvrtine odraslih osoba koristilo se internetskim bankarstvom; Takvi su podaci i za južnu talijansku pokrajinu Kalabriju gdje je telekomunikacijska infrastruktura odnosno dostupnost Interneta izrazito loša za nacionalni prosjek.

Hrvati su prema korištenju online bankarskih usluga u lošijem dijelu Europe

Hovedstaden (regija glavnoga grada Danske) imao je 2020. godine najveći udio osoba koje su se koristile internetskim bankarstvom (96 %), nakon čega slijede Midtjylland (također Danska) i Helsinki-Uusimaa (regija glavnoga grada Finske) s udjelom od 95 %. Preostale regije na vrhu popisa potvrdile su da će se potrošači u Danskoj, Nizozemskoj i Finskoj vrlo vjerojatno koristiti internetskim bankarstvom.

Premda su stanovnicima ruralnih europskih područja poslovnice banaka najčešće najnedostupnije ipak je u tim regijama upotreba internetskog bankarstva općenito jako niska u usporedbi s urbanim regijama gdje su poslovnice banaka značajno dostupnije. Neke od najnižih stopa korištenja internetskog bankarstva zabilježene su u regijama s niskom razinom internetske povezivosti i/ili dobnom strukturom starijeg stanovništva. Primjerice, samo 22 % odraslih iz južne talijanske regije Kalabrija iskoristilo je internetsko bankarstvo 2020. godine, a u središnjoj grčkoj regiju Kentriki Ellada 27 %. Daleko najniža stopa korištenja internetskim bankarstvom u EU-u zabilježena je u regijama Bugarske i Rumunjske. To je posebno izraženo u Severoiztochenu (Bugarska) i u Vestu (Rumunjska), gdje se 2020. godine samo 5 % i 6 % odraslih koristilo internetskim bankarstvom.

Podijeli: