Može li umjetna inteligencija biti objektivna ili je povezana s političkim interesima?

Na pitanja poput ovih, postavljenih u naslovu i podnaslovu članka, pokušalo se odgovoriti na Drugoj međunarodnoj konferenciji o odnosu umjetne inteligencije, društvenih i humanističkih znanosti koja je u petak održana u prostorijama Zagrebačke škole ekonomije i managementa (ZŠEM). 

Učinak umjetne inteligencije

“Umjetna inteligencija je tehnologija; to je skup tehnika, tehnologija i principa. Kao i svaka druga tehnologija i ova je razvijena za rješavanje problema, od kojih su neki teorijski, a većina praktičnih”, rekao je u uvodu Boris Debić, Zagrepčanin koji je u Googleu proveo 15 godina na nizu odgovornih funkcija, od razvoja globalne infrastrukture i izbora lokacija za podatkovne centre, preko analize i razmjene skupova podataka za modeliranje klime, do projekta vezanih uz istraživanje Marsa.

Boris Debić je slušatelje uveo u svijet tehnologije koja će pogonjena umjetnom inteligencijom temeljito promijeniti svijet (Snimila: Nikolina Jurjević)
Boris Debić je slušatelje uveo u svijet tehnologije koja će pogonjena umjetnom inteligencijom temeljito promijeniti svijet (Snimila: Nikolina Jurjević)

“U usporedbi s posljednjih 30 godina IT-a, gdje je dodatni godišnji svjetski rast BDP-a iznosio 0,6%, umjetna inteligencija udvostručit će taj rast na 1,2% u sljedećem desetljeću. Za usporedbu, stogodišnja industrijska revolucija zaslužna je za dodatni raste BDP-a od 0,3%. Učinak umjetne inteligencije stvorit će 13 bilijuna dolara nove gospodarske aktivnosti. Opet za usporedbu, rat u Iraku, sve naoružanje, sva logistika i društvene promjene koje idu s ratom stajale su tri bilijuna dolara”, nizao je brojke Debić. 

“Gospodarske će snage ubrzati usvajanje i uključivanje novih tehnologija u gospodarstvo, ali i društvenu strukturu. Obrazovne i istraživačke institucije trebaju nas pripremiti za mogućnosti i izazove koji su pred nama”, zaključio je Debić. Jer, AI može donijeti mnogo dobra, ali istodobno uključuje niz potencijalnih rizika. 

Uloga Al u globalnoj borbi za moć

Upravo su ti rizici promjene bile tema radova prezentiranih na ovogodišnjoj konferenciji, od utjecaja AI na globalnu (pre)raspodjelu moći, međunarodnu pravdu i siromaštvo, do chatbotova i strojnog prevođenja. 

“Kao alat za rješavanje problema, umjetna inteligencija ima auru objektivnosti i racionalnosti. Ali to nije cijela priča; čak je i pogrešna”, smatra Damir Mladić, profesor s Libertas međunarodnog sveučilišta. Razvoj i primjena umjetne inteligencije, upozorava on, povezani su sa specifičnim političkim interesima i borbom za moć između velikih svjetskih sila.

Razvoj i primjena umjetne inteligencije, upozorava Damir Mladić, povezani su sa specifičnim političkim interesima i borbom za moć između velikih svjetskih sila
Razvoj i primjena umjetne inteligencije, upozorava Damir Mladić, povezani su sa specifičnim političkim interesima i borbom za moć između velikih svjetskih sila

“Moćne države i velike korporacije ulažu mnogo sredstava u razvoj Al-a i njegovu primjenu na raznim poljima, od oglašavanja do inteligentnih projektila. Stoga je logično pretpostaviti da vjeruju kako će uspješna primjena Al-a zadržati ili povećati njihovo bogatstvo i moć”, rekao je Mladić uspoređujući različite nacionalne strategije, naročito SAD-a i Kine, kako bi se prepoznala uloga Al u globalnoj borbi za moć i njeni mogući ishodi.


“Priču o umjetnoj inteligenciji možemo promatrati kao staru priču o borbi za moć. Ali ova je priča također nova – jer u igri nisu samo ljudska rješenja. Također, AI mijenja način na koji percipiramo raspodjelu moći u svjetskoj politici i predviđamo moguće ishode”, upozorio je Mladić. “Uloga umjetne inteligencije u raspodjeli globalne moći relativno je nova tema u disciplini međunarodnih odnosa, osobito ako se na nju gleda ne samo kao na novo i brže rješenje stare igre moći, već i na način na koji se percipiraju interesi i identiteti igrača.”

Društveno-ekonomski izazovi

Sandro Skansi s Odsjeka za filozofiju i kulturologiju Fakulteta hrvatskih studija Sveučilišta u Zagrebu pokušao je pak rasvijetliti neke mitove, uočene i stvarne opasnosti primjene umjetne inteligencije. Polazeći od slučaja do slučaja, pokazao je kako postoji znatno više društveno-ekonomskih izazova u primjeni AI aplikacija nego etičkih ili moralnih. Poseban naglasak stavio je na pojam privatnosti podataka.

“Nema dokaza o linearnosti u biološkim sustavima pa ni u kibernetičkim”, rekao je Skansi. “Tehnologija je neutralna i uvijek će služiti ljudima za njihove dobre ili loše ciljeve. Kakva će biti umjetna inteligencija? Bez vlastite volje za djelovanjem, ona će uvijek biti samo stroj.”

Bez vlastite volje za djelovanjem, umjetna inteligencija će uvijek biti samo stroj, smatra Sandro Skansi
Bez vlastite volje za djelovanjem, umjetna inteligencija će uvijek biti samo stroj, smatra Sandro Skansi

Glavni kamen temeljac današnjih poduzeća je korištenje alata za strojno učenje u razvoju odgovarajućih strategija određivanja cijena za njihove digitalne proizvode i usluge. Međutim, vrijedi li tradicionalni koncept ravnotežnih cijena za takve složene proizvode, zapitao se Rohit Malhotra iz Centra izvrsnosti u analitičkoj i podatkovnoj znanosti NMIMS iz Mumbaija. 

Malhotra smatra da umjetna inteligencija u svojoj srži ne može zamijeniti tradicionalnu metodu mehanizama potražnje i ponude cijena zasnovanih na blagostanju. AI je jedna dimenzija nekoliko pokušaja repliciranja ljudske inteligencije. U takvom stanju, smatra on, pribjegavanje starom načelu potražnje i ponude čak i pod dinamičnim okruženjima današnjeg brzog tempa potrošnje ostaje relevantno i smisleno.

Konferencija je bila hibridna i neki su se sugovornici u raspravu uključili putem Zooma
Konferencija je bila hibridna i neki su se sugovornici u raspravu uključili putem Zooma

Teologija rječnikom SF filmova 

“Čini se da današnja teologija ima mnogo poteškoća u prenošenju svog sadržaja na pristupačan, prihvatljiv i razumljiv način. Kao da su kategorije i jezik o kojima govori teologija zastarjeli, iz nekog prošlog vremena”, rekao je Bruno Petrušić s Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Splitu koji se pozabavio objašnjavanjem teologije kroz SF filmove o umjetnoj inteligenciji, kao što su “Free Guy” i “Awakenings”. 


AI kao kradljivac poslova

Web i mobilne aplikacije omogućile su široku upotrebu chatbotova u raznim područjima, poput obrazovanja, medicine, korisničke podrške itd. Gartnerovi analitičari predviđaju da će do 2022. godine 70% bijelih ovratnika svakodnevno komunicirati s platformama za razgovor.

Osnivačica Careesme Lana Balić Matijašević i Karmela Aleksić-Maslać, profesorica sa ZŠEM-a, istražile su korisničko iskustvo i etičke dileme s kojima se ljudi susreću pri korištenju chatbotova. Iz dobivenih rezultata mogu se izvući preporuke programerima, dizajnerima, ali i samom menadžmentu, naročito zbog strahovanja da će zbog chatbotova veliki broj zaposlenika određenih službi ostati bez posla. 

Ivanka Rajh, Mirna Koričan Lajtman i Marija Omazić govorile su o tome u kolikoj su mjeri hrvatski prevoditelji prihvatili strojno prevođenje. Čak 80% davatelja usluga slobodni prevoditelji, a ostatak tržišta su male tvrtke s manje od deset zaposlenih. Takva fragmentacija nedvojbeno utječe na razvoj jezičnih tehnologija za hrvatski jezik. Prevoditeljske tehnologije mijenjaju profesiju jer se prevoditelji pretvaraju u urednike, što utječe na njihov profesionalni habitus, kao i na naknade.

Profesor Stipe Buzar s Libertas međunarodnog sveučilišta održao je predavanje o umjetnoj inteligenciji, siromaštvu i međunarodnoj distributivnoj pravednosti, David John Gagne iz američkog Nacionalnog centra za istraživanje atmosfere NCAR govorio je o eksploziji istraživanja usmjerenih na razvoj sustava umjetne inteligencije i strojnog učenja za vremenske i klimatske aplikacije te razlozima zašto je mali broj njih dostigao operativni status. Kristijan Krkač, Borna Jalšenjak i Ivan David Dogan razmišljali su o svijetu u kojem bi umjetna inteligencija preuzela važniju ulogu, bez etičkih zaštitnih mjera. 

Umjetna inteligencija u medicini

Rad Ane Tomičić, Anamarije Malešević i Ante Čartolovnija s Hrvatskog katoličkog sveučilišta pozabavio se pak digitalnim fenotipiziranjem, a njihovo je istraživanje otkrilo snažnu neravnotežu znanstvene produkcije globalnog sjevera i juga. Luka Poslon iz Svjetskog saveza mladih Hrvatska govorio je o etičkim izazovima upotrebe umjetne inteligencije u medicini. 

“Nužan preduvjet za zajedničko donošenje odluka je osiguranje autonomije pacijenta, no potpuna se autonomija može postići samo ako se pacijentu predstavi niz smislenih izbora” , kaže Poslon koji preporučuje upotrebu xAl algoritma koji uzima u obzir vrijednosti i želje pacijenata prilikom odlučivanja o daljnjim medicinskim zahvatima.

“Takav xAl model može se prilagoditi vrijednostima i sklonostima pacijenta kojima nudi različite mogućnosti. Pacijent mora biti u stanju razumjeti koje varijable igraju važnu ulogu u unutarnjem radu algoritma AI i jesu li zdravstveni ciljevi usklađeni s vrijednostima pacijenta”, zaključuje Poslon.