Prosječna brzina Interneta u Hrvatskoj za vrijeme pandemije povećana za 61%

Podaci koje je putem Ookla Speedtesta prikupio i obradio European Data Journalism Network pokazuju da su prosječne brzine pristupa Internetu u Europi, pa tako i u Hrvatskoj, značajno porasle od početka pandemije koronavirusa. Kao referentna razdoblja uzeti su prvi kvartal 2020. godine, zapravo zadnji “predpandemijski” kvartal i drugi kvartal 2021. godine. Prosječni porast brzine pristupa Internetu u tih je ukupno godinu i pol bio preko 50% na području našeg kontinenta, no izražene su i velike razlike između urbanih i ruralnih područja. Isto tako porasla je i razlika između sjevera i jugoistoka Europe.

Gledano na razini cijelog kontinenta, prosječna brzina downloada fiksne internetske veze porasla je sa 68 Mbps u ožujku 2020. godine na 103,3 Mbps u lipnju ove godine (+51,9%). U istom je razdoblju prosječna brzina uploada porasla sa 32 na 46,2 Mbps (+44%).

Hrvatska u pandemiji prešla prag

Kao referentnu brzinu, onu koju Digitalna agenda za Europu predviđa kao minimalnu za sve građane EU, uzima se 30 megabita po sekundi u downloadu. Ispod te granice netom prije početka pandemije nalazile su se samo tri članice EU: Grčka, Cipar i – Hrvatska. Uz njih ispod minimalnog praga smjestile su se tada bile i Sjeverna Makedonija i Albanija. Do kraja prošle godine Hrvatska i Cipar prešli su ovaj prag, pa je Hrvatska krajem 2020. bilježila prosječno 33,6 Mbps, a Grčka je ostala na začelju.

Hrvatska je nakon godinu i pol pandemije zabilježila porast prosječne brzine pristupa za 61%. S početnih 29,5 Mbps brzine su porasle na 47,5 Mbps. No, unatoč tome, naša je zemlja prema ovom pokazatelju ostala na 31. mjestu Europe – iza nas su još samo Cipar, Grčka, Albanija i Sjeverna Makedonija.

U nastavku donosimo interaktivnu kartu koja prikazuje prosječne izmjerene brzine fiksnih priključaka u hrvatskim općinama.