Obogatili se na bitcoinu, pa sada ulažu u oživljavanje vunenog mamuta

Da poduzetnicima u SAD-u ne nedostaje ideja i ambicioznih planova, kao i da bitcoin milijunašima ne nedostaje novca, potvrđuje sljedeća priča. Sve počinje prije nekoliko godina, osnivanjem startupa Colossal, koji si je zacrtao “kolosalnu” misiju – vratiti u život posljednju izumrlu vrstu mamuta, vunenog mamuta.

Znanstvenici koji stoje iza ovog pothvata inače su profesor genetike s Harvarda George Church i poduzetnik Ben Lamm. Vrlo su ozbiljni u svojem naumu da genetskim inženjeringom spoje gene odavno izumrle vrste s danas im još živim srodnicima, slonovima, te stvore prvi mamutsko-slonovski embrij. Iz takvih bi hibridnih embrija potom izrodili cijelu populaciju novih vunenih mamuta, nalik onima koji su izumrli prije više od sedam tisuća godina.

Ben Lamm i George Church
Ben Lamm i George Church

Jurassic park u stvarnosti?

Colossal navodi da ima plan vratiti vunene mamute u arktičku tundru kako bi usporio nestajanje permafrosta, oživio tamošnji ekosustav i tako usporio današnje klimatske promjene. Na ovom projektu rade već nekoliko godina, a najavljuju da bi, uz dovoljno financiranja, mogli “promijeniti tijek povijesti” i ponovno oživjeti odavno izumrle životinjske vrste već kroz nekoliko godina. Ako vam to zvuči baš poput zapleta filmskog serijala Jurski park, niste jedini.

I ovdje se u priču uključuje svjež kriptokapital. Naime, kroz najnoviju rundu financiranja Colossal je prikupio 15 milijuna dolara. U ovaj su projekt investirali ulagači koji se i inače, kroz svoje fondove, upuštaju u riskantne investicije, a među njima ističu se bitcoin milijarder Tim Draper i braća Cameron i Tyler Winklevoss. Oni su se, znate to vjerojatno, proslavili nakon što im je Mark Zuckerberg oteo ideju za Facebook, a potom su također pozamašnu količinu novca zaradili ulaganjem u bitcoin i druge kriptovalute. Među ulagačima su još i filmski producent Thomas Tull te autor i motivacijski govornik Tony Robbins.

U pokušaju vraćanja vunenih mamuta u život Colossalova ekipa namjerava se poslužiti Nobelom nagrađenom tehnikom uređivanja gena CRISPR, kojom planira u genetski kod današnjih slonova ubaciti ključne i izgubljene karakteristike vunenog mamuta. Prve životinjske primjerke kao rezultat svojeg inženjeringa očekuju kroz četiri do šest godina.